utorak, 30. prosinca 2014.

Bloggers Weekend Challenge@LifeClass Terme Sveti Martin



Danas kada živimo ubrzano, pola na internetu pola u stvarnom životu svatko si treba priuštiti koji dan bijega od "stvarnosti", usporiti, prepustiti se hedonizmu i naravno, dobroj hrani.

Iako sam nedavno ušetala u blogerske vode, moglo bi se reći da sam već neko vrijeme tu. Što prateći blogove, što kroz poznanstva sa nekima i kroz svoju bolju polovicu koji u tim vodama pliva duže od mene.
Ne mogu reći stoga da me nije razveselio poziv koji sam dobila da provedem nekoliko dana u društvu dragih ljudi i čistog uživanja. Naravno da nije trebalo puno razmišljati kako bih prihvatila poziv na prvi ikad Bloggers Weekend Challenge.

Bloggers Weekend Challenge održao se je od 5. do 7. prosinca u u LifeClass Termama Sveti Martin. Naši divni domaćini Tihana koju poznajete sa bloga Just Cake The Cupcake i njen kolega Saša Vugrinec organizirali su ovaj vikend i priuštili nam svakakve divote.

Okupili smo se u nemalom broju: Anja Sweetheart, Mateja M`s Bakery, Darko Darkova web kuharica, Andrea Voće i Povrće, Persa Beauty&Sweets, Saša Crumbs from my table, Tadeja T&T Kitchen, Tamara Bite My Cake, Dražen i Ivana Šminkerica

 (Fotografije: Darko Kontin, Tihana Koprek)

Svakako pratite LifeClass Terme Sveti Martin i njihovu ponudu. Poželite li se mirnog obiteljskog odmora ili ste više volite odmor provesti aktivno ovo je pravo mjesto za vas. I ono najvažnije tamo to možete u svako godišnje doba. Nude vam smještaj u samom hotelu ili u apartmanima, opustite se na masažama, raznim Beauty tretmanima, bazenima, biciklirajte, igrajte golf ili se naprosto zaputite na neki od mnogobrojnih izleta, a možda, ako ste u mogućnosti napravite sve to. Ukratko prepustite se. Mi jesmo.

Nakon što smo se u petak izvukli iz gradske gužve, kao skupina školaraca koja ide na izlet, kroz maglu i kišu dočepali smo se destinacije i odmor je mogao početi.
Ubrzo se skupilo društvo i nakon upoznavanja zaputili smo se na finu večeru u Pub Potkova. Pub su ispunili zvukovi mljackanja i veselog čavrljanja koje se odužilo u noć.


Za taj dan dosta uzbuđenja, povukli smo se u svoje prekrasne sobe. Trebalo se naspavati za sljedeći dan. I u sobi nas je dočekalo već prvo iznenađenje :) 



 

Subota je počela još jednim iznenađenjem koje nas je dočekalo u hotelskom restoranu Mira. Divnim medenjacima kao poklon za Svetog Nikolu.
Inače vrlo nas je iznenadila i razveselila vijest kako su Terme Sveti Martin sklopile suradnju s obiteljskim gospodarstvima te tako svojim gostima omogućili svježu i lokalnu hranu.

Nakon doručka na kojem se stvarno može izabrati svačega krenuli smo na naš cjelodnevni izlet. Naša prva postaja bila je restoran MalaHiža koja se nalazi u obližem Mačkovcu. Ljubazni domaćini ispričali su nam kratku povijest i koncept njihovog restorana te nas počastili svojim specijalitetom, međimurskom gibanicom i sladoledom od buče, koji me, moram priznati oduševio. Svakako predlažem da ih posjetite i isprobate nešto sa njihovog bogatog menia.





Nakon Male Hiže uputili smo se u Vinsku kuću Hažić gdje nas je domaćica upoznala sa njihovom raznovrsnom ponudom. Imali smo i pravi pravcati kviz prepoznavanja vina i čak 3 pobjednika koji su nagrađeni njihovim proizvodima. Osim vina njihova ponuda sadrži i proizvode od jabuka (jabučni ocat, sok od jabuke i najfiniji čips od jabuke koji sam probala). 






Malo vina, malo kruha u bučinom ulju, malo čipsa od jabuke i apetit se otvorio. Vrijeme je bilo za ručak koji su nam poslužili u Mlinarskoj kući gdje nas je dočekao načelnik općine Sveti Martin i ljubazno nam ispričao o Međimurju, Mlinskoj kući, povijesti i planovima za budućnost koje imaju. Svakako zanimljivo za vidjeti i čuti. Ah, teško nama ponovno su zvukove ispunili zvukovi zadovoljnog žvakanja i kliktanja aparata, jer ipak treba i pofotkati sve prije nego se prione na ručak ;) Poslužili su nam meso "iz tiblice" (ukratko: kvalitetni dijelovi svježeg svinjskog mesa, u pravilu buta ili karea, koji se nakon obrade pohranjuju u tiblicu (lodricu), u kojoj se meso konzervira u, prethodno priređenoj, ohlađenoj slanoj kosanoj masti), pogačice, kosana mast, u glavnom neka slike govore ;) 





Nakon ručka uputili smo se vidjeti prvo naftno polje u Peklenici. 





I znate li da postoji i spomenik krumpiru? I njega smo posjetili. 



Nakon obilnog ručka treba popiti i kavu, zar ne? Kavu smo "odradili" u Čakovcu i sretni i pomalo umorni zaputili se nazad u hotel.



Večer smo proveli opuštajući se svatko na svoj način. Neki su se odlučili okupati u bazenu, neki su se posvetili saunama, neki još pokojoj kavi…

Nedjelja ujutro bila je rezervirana za čavrljanja uz kavicu, razmjene dojmova i pozdravljanja. Dio nas je krenuo još do Varaždina gdje su nas ugostili u Gustolatu gdje smo doznali ponešto o njima. Bilo nam se teško odlučiti što ćemo od njihove raznovrsne ponude probati pa smo odlučili od svega po malo. Bili smo vrlo smiješan prizor trčeći okolo sa aparatima i žličicama isprobati sve. Ja sam naprosto morala ponijeti doma njihov namaz od pistacia, kojeg već odavno nema više ;) 





Nakon slatkog završetka našeg druženja zaputili smo se put doma stvarno siti i zadovoljni. 



Bila mi je izuzetno zadovoljstvo biti dio ovog Bloggers Weekend Challenge-a. Upoznali smo pobliže LifeClass Terme Sveti Martin, Međimurje i na kraju krajeva jedni druge. Mislim da nam je divna priroda, okruženje i gastronomska ponuda barem nakratko omogućila isključenje od ubrzanog svakodnevnog ritma.

Jeste li i vi posjetili neko od navedenih mjesta ili i još nešto više što nam LifeClass Terme Sveti Martin i Međimurje nudi?







utorak, 25. studenoga 2014.

Crno-bijela



Nekada sam pohodila sajmove kreativaca… Izlagala sam na njima, fotkala ih, dočepala se krasnih ručnih radova i upoznala mnogo divnih, nadasve kreativnih ljudi.
Preko sajmova i tog kreativnog okruženja upoznala sam Anu. 

Ana je voditeljica jednog posebnog mjesta. Crno-bijelog mjesta koji u nas unosi boju. Radi se o Kulturnom klubu O'grada koji je ovu subotu slavio svoj 4. rođendan, a kakvo je to slavlje ako nema torte, zar ne?



Malo je reći da je O'grada inspirativno mjesto. Želja je bila da je torta crno-bijela, a ja sam pokušala uklopiti ono po čemu su najprepoznatljiviji, a to je ograda tj. zid koji je oslikala divna Petra Žabčić. A sigurno se nećete iznenaditi kada vam kažem da je pod baš ovakav crno-bijelo kockasti ;) 


  


A unutra čokolada, čokolada i čokolada, crna i bijela, naravno;)
 


  




Svakako pratite O'gradu i njihove zanimljive radionice i događanja. 


 Izvor fotografija: Kulturni klub O'grada



A kao se vama sviđa njihova rođendanska torta? :)










Nicky :)




subota, 25. listopada 2014.

Kako donijeti osmijehe na lica...


Tko sam ja?

Izgubljena kreativka koja je isprobavala svašta nešto dok nisam dospjela do slastica…. Ljubiteljica fotografije…Fan znanstvene fantastike… volim knjige...opsjednuta točkicama…

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Vani je zahladilo, kiša paducka. Polumrak, tišina koju remeti lagano hrkanje psa pored mene. Torta je završena i preuzeta. Nisam joj rekla da će njen put u veliki svijet brzo završiti, ali ispričala sam joj sve o tome kako će razvedriti svakoga tko ju vidi i donijeti brojne osmijehe na lica…




Ne mogu baš reći da sam  u izradu torti i kolača skočila preko noći. Kao i mnogi nisam voljela kuhati, od kuhinje sam bježala ko od kuge. Ali, uvijek je jedan ali… ipak sam voljela raditi kolače s mamom. Ona kada peče kolače je kao dobro podmazan stroj koji u 2 dana napravi 10 vrsta kolača bez da trepne, iako po "strogom" planu, uvijek ćemo napraviti samo 5 vrsta ;) Često sam radila stvari krivo i često je bilo vike, ali treba naučiti. Najviše sam, ipak, voljela kada bi radili tortu, jer naše torte nikada nisu bile obične. Od kad se sjećam sestra i ja smo dobivale najkul torte. Mama uvijek zadužena za kreme i biskvite, a tata za oblikovanje. Ja sam uvijek lelujala negdje u sredini, i upijala informacije iz oba svijeta.




Volim raditi sve slastice, ali nekako su torte ipak postale moja "specijalnost".
Oduvijek sam voljela izraze lica na ljudima kada vide lijepu tortu i zadovoljno mljackanje kad ju probaju. Kada vidim te reakcije prođe sav umor i bol u leđima zbog dva dana izrade torte. 



Nadam se da ćemo se ugodno družiti :)



Vaša

      Nicky :)